Za čitanje potrebno oko 6 min.
U životu često izražavamo svoje mišljenje ili stav i u tome nema ništa loše dok to ostaje na razini sviđanja, mišljenja ili sasvim obične sklonosti prema nečemu.
Npr. neko može kazati da više voli smeđu nego plavu boju i u tome nema ništa loše. Besmisleno bi bilo nekoga uvjeravati da je smeđa boja “ružnija” ili “ljepša” od plave. Ili da neko kaže da više voli jabuke nego kruške, a onda neko svoju sklonost, svoje mišljenje ili ono što se njemu/njoj sviđa suprotstavlja nečijem mišljenju ili stavu.
Suludo je o ovome raspravljati, ali se često otvore štetne polemike. Na kraju krajeva, zar nije kazano: O ukusima se ne raspravlja. Međutim, problem nastaje kada se u sferu ličnog sviđanja unesu argumenti koji se mogu mjeriti, naučno utvrditi i dokazati.
Npr. neko može kazati da je mercedes ljepši i ima bolju liniju od, recimo, ferarija, ali je besmisleno tvrditi da je brži ako se lahko može utvrditi da je ferari brži.
Raspravljati sa nekim ko argument svog mišljenja suprotstavlja provjerljivim argumentima je besmisleno i štetno. Znati prepoznati situaciju i smoći snage razumski se postaviti je osobina mudrih i pametnih ljudi.
Često vidimo stvari potpuno drugačije nego one jesu. Prema sebi imamo pravo na grešku ili na pogrešnu procjenu, ali prema drugima nemamo pravo na grešku ili nemamo pravo nekoga pogrešno navoditi na pogrešne zaključke.
U vrijeme u kojem se sada nalazimo svakodnevno dobijam poruke sa raznim sadržajima: savjetima, pismima, nečijim “rješenjima”,… kako se sačuvati od ili boriti protiv corona virusa. U danima prije, često sam bio obavještavan i o temama vezanim za vjeru.
Hajde da ljudi sami sjedu i napišu nešto i da onda kažu: da, ja sam to napisao, uradio ili testirao ili ovo su moji stavovi koje temeljim na tome i tome – moglo bi se razumjeti. Oni koji bi to pročitali mogli bi da sude o ozbiljnosit kazanog ili napisanog na temelju znanja i iskustva osobe koja je to napisala. Ali, problem je u tome da neko prenosi nečije stavove ili tvrdnje i uopće ne vidi u tome štetnost i svoju ulogu u širenju nečijih stavova i pogleda samo zato što to neko drugi širi ili samo zato što mu izgledaju simpatični.
Takve vijesti/tekstovi koje ljudi šire su često bez imena ko ih je napisao, a ako ima ime onda tu osobu ne možete identificirati i povezati je sa tim riječima.
Jasni znakovi da je nešto lažno jeste:
– rekao japanski naučnik (nema koji, kada i gdje, a ako ima i ime i datum i mjesto – onda to nije provjerljivo ni na kojem ozbiljnom mjestu)
– u jednom gradu su Italijani uradili ovo i ovo (opet nema kojem, ko je objavio tu vijest, ko stoji iza nje,…)
– ovo su krili od vas… (ostavi se dojam da neko nešto svjesno krije npr. o liječenju od raka, i onda neko lupeta i širi kojekakve tvrdnje,…)
U svakoj zemlji postoje postali, mediji, institucije, pojedinci,… kojima vjerujemo jer se pokazalo da im je istina najvažnija. Ali isto tako postoje izvori laži i lažnih vijesti i kojekakve stranice koje te vijesti šire.
Smatrao sam da zreli, obrazovani, pametni i ljudi od iskustva znaju i mogu prepoznati te stranice, tekstove,… ali sad baš i nisam siguran.
Često se desi da takvi ljudi, samo zato što im se nešto svidi ili godi njihovoj sujeti, podijele tekstove s takvih stranica. To govori da oni čitaju i prate te stranice i da nemaju baš dobro uspostavljene filtere i sistem zaštite.
Činjenica da je šejtan jednom kazao istinu ashabu Ebu Hurejri, r.a., ne znači da ga treba slušati i s njim imati posla. (hadis vidjeti u komentaru)
Činjenica da lažni portali ili ljudi kojima je svojstvena laž i prenošenje laži, nekada prenesi istinu nije dovoljan argument da ih trebamo pratiti, čitati i ono najgore – od njih širiti vijesti.
Allah, s.v.t., u Kur'anu kaže:
“O vjernici, ako vam nekakav nepošten čovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite…” (el-Hudžurāt, 6)
Ajet ukazuje na posebnu važnost provjeravanja vijesti koje dobijemo (a posebice ako je proslijeđujemo drugima), jer ajet završava ovako
“…da u neznanju nekome zlo ne učinite, pa da se zbog onog što ste učinili pokajete.” (El-Hudžurāt, 6)
Znači, razlog provjere jeste da svojim neozbiljnim, nezrelim, lahkovjernim, naivnim,… postupanjem nekome štetu ne nanesemo.
Džaba će biti naše pravdanje da nismo znali, da je neko nas prevario,… jer niko nas nije tjerao da prenosimo ono u šta sami sigurni bili nismo. Kada nekome bude nanesena šteta, onda riječi izvinjenja ili traženja halala neće mnogo pomoći.
Sa ovim ajetom se ističe još jedan aspekt, rekao bih daleko važniji od provjeravanja vijesti kao takve, a taj se aspket gotovo nikada ne spomene: Briga o tome da neko bude poznat kao iskren.
Kur'an jasno spominje i imenuje osobu koja prenosi lažne vijesti da je FASIK – griješnik, nepošten,…, a ne spominje onu koja bi u ovome slučaju bila suprotnost njemu a to je – iskren, povjerljiv, siguran. Kada se nekome kaže: nemoj biti lopov, to implicira riječi: budi pošten!
Jer, ako neko fabrikuje lažne vijesti ne bi ljudima nanosio posebnu štetu ako ne bi bilo onih koji će tu lažnu vijest prenositi. Zato je ružnoća tog postupka u ovom ajetu istaknuta.
Za kraj da spomenem tekst koji kruži od nekakvog, pazi sad, “vedanskog znanstvenika” O.T.
Vede su sveti spisi hinduizma.
Taj “znanstvenik”, da ga je iko bar malo izguglao, vidio bi da (pored, navnodnog, promoviranja zdravog načina života) promovira ono čime se bavio nakon studija medicine – studiranje antičkih kultura.
Pokrenuo je VEDA radio – gdje se šire hinduističke ideje.
Kada bi bilo ko od nas pokušao našao bi (a vjerovatno i znate nekoga) u Sarajevu ko je otišao na Tibet, Indiju ili ko zna gdje i vratio se sa nekim vedanskim, hare krišna, budističkim idejama, načinom odijevanja i pričom o nekakvom, nama nepoznatom, smislu života.
Ne želim promovirati ovog “naučnika” ali svako ko posjeti stranicu radija vedaradio.ru vidjeće uvrnutnost onoga čije je “otkrovenje” (možda) širio.
Na kraju, najsrdačnije vas molim da brinete o svome duhovnom zdravlju. Da ne dozvolite da vašu vjeru poljuljaju nečije pogrešne ideje, lijepo upakovane laži ili ideje sa štetnim i lošim zaključcima.
Pomozite se učenjem Kur'ana, obavljanjem namaza i vođejnem brige šta gledate, šta slušate i šta čitate.
